|
Razgovor s Lindom Bergkvist (aka Enayla)
Linda Bergkvist aka Enayla
http://www.enayla.epilogue.net/
Linda Bergkvist mlada je umjetnica koja svojim fantastičnim slikama i nezemaljskim motivima već dulje vrijeme izaziva divljenje potvrđenih i nepotvrđenih umjetnika koji se okupljaju na Sijun forumima, gdje je ona poznatija pod imenom Enayla. Enayla je rođena u Švedskoj 1977.
Vrlo rano je počela crtati: "Kao dijete, crtala bih princeze i konje sa šest nogu (tada još nisam znala tako dobro brojati). Izmišljala bih fantastične priče koje sam onda prepričavala prijateljima, a kasnije sam ih znala i zapisivati i davati svojim učiteljima na čitanje. Pretpostavljam da je stoga bilo prirodno što sam rano počela igrati roleplaying igre, s nekih jedanaest godina, a poslije toga, bilo je još prirodnije što sam počela crtati svoje likove."
Kada stvara novu sliku, počinje s praznim canvasom u Photoshopu, bez ikakvih skeniranih skica, samo s Wacomom Intuos A5 i Intuos olovkom osjetljivom na pritisak. Vjeruje da joj direktno crtanje u Photoshopu samo s tabletom i olovkom daje punu kontrolu nad bojama i detaljima.
Koristi se raznim alatima u Photoshopu - airbrush i smudge su joj među najomiljenijima. Uvijek počinje s crnom pozadinom, i postepeno osjenčava detalje.
Inspiraciju nalazi u knjigama, glazbi i roleplayingu. "Dok čitam knjigu, često mi se desi da dobijem živopisnu ideju za vlastitu priču - i iz te priče, izranjaju slike. Ponekad mi se to dešava i dok slušam glazbu, a roleplaying mi je najinspirativniji i tokom njega dobivam mirijade ideja za nove slike (puno njih nikad ne ugleda svjetlo dana)."
Svaki slobodni trenutak koristi za crtanje. "Crtam puno dok sam na poslu, a kod kuće još i više. Ponekad sjedim i po šesnaest sati za kompjuterom, crtajući... ponekad i više (sjećam se jezovite epizode jednog vikenda - kad sam se ustala u devet ujutro i radila na nekim slikama do devet sljedećeg jutra. Nakon toga, bila sam potpuno iscrpljena i poprilično vremena nisam mogla ništa suvislo stvoriti).
Mogla bih reći da, kad god ne radim nešto konstruktivno i korisno (čišćenje stana, druženje s prijateljima, briga o mački, itd.) bavim se umjetnošću. Bilo to razmišljanje o nekim idejama, zapisivanje ih, roleplaying ili samo crtkaranje, ovisi o mom raspoloženju... ali još uvijek je to "umjetnost" (iako to ne volim tako nazivati)."
Postoji li nešto što možete nazvati "tipičnim Enaylinim stilom" i možete li ga opisati svojim riječima?
Već dugo vremena radim više-manje istim stilom. Ljudi tvrde da mogu prepoznati moj rad gotovo istog trenutka kad ga vide. Meke i glatke linije, prozračne, svjetlucave boje i gotovo romantična uporaba detalja. Imam prilično nježni, ženski način crtanja i većina mojih slika izgleda meko i profinjeno.
Kad ste uveli kompjuter kao alat u svoj rad, kako i koliko se vaša tehnika promijenila? Koliko Vam je rad s grafičkim tabletom bio drugačiji od rada na papiru ili platnu?
Nakon što sam svoje radove počela crtati na kompjuteru, postala sam zaokupljenija detaljima. Kompjuter mi daje divnu mogućnost da zoomiram detalje i oživim stvari koje bi inače izgledale monotone i dosadne. Na neki način, mogla bih reći da na kompjuteru radim onako kako sam oduvijek željela raditi na papiru ili platnu, samo što sada to uistinu funkcionira onako kako želim. Uvijek sam težila glatkom i mekom izgledu, ali s tradicionalnim alatima to je bilo gotovo nemoguće. "Papir" na kompjuterskom ekranu nema teksture koja bi mi smetala i ometala moj rad na detaljima. Mnogim se umjetnicima upravo to ne sviđa kad počinju raditi na kompjuteru, ali mislim da je meni to bio jedan od najdražih dijelova procesa - dobila sam mogućnost da slike izgledaju upravo onako kako sam željela. Više ne radim na papiru, ali to je zapravo zato što imam mačku koja se voli igrati sa slikarskim priborom.
Tko je utjecao na Vaš rad? Čijim se radovima divite? U čemu nalazite inspiraciju?
Nemam "pravog" uzora, u smislu da ne postoji nitko čiji bi stil pokušavala "oponašati". No na mene je puno utjecao Tim Burton i njegov divan način korištenja boja i raspoloženja. Tog čovjeka smatram istinskim genijem zbog njegovog jedinstvenog talenta za kombiniranje tame i svjetla u jedan potpuni, prekrasan rezultat. Osim njega, također se divim Brianu Froudu i još popriličnom broju umjetnika koje sam upoznala i zavoljela na Sijun forumima. Kad nemam inspiracije, ne tražim je u radovima drugih ljudi, već radije u glazbi ili pisanju. Šetnja po kiši s mojom mačkom ponekad mi može dati izvrsne ideje.
Možete li nam opisati Vaš kreativni proces - kojim se alatima i tehnikama služite? Što Vam je najteže crtati? Dok stvarate sliku, imati li jasnu viziju završnog rezultata ili dopuštate da se slika razvija u bilo kojem smjeru koji Vam odgovara?
Trenutno radim u Photoshopu. Taj mi program izuzetno odgovara jer ja ne oponašam nikakve slikarske tehnike. Airbrush je vjerojatno moj najdraži alat, premda sam čula da mnogim ljudima ne odgovara. Airbrush i smudge su alati koje najčešće koristim, zajedno s eyedropperom.
Rijetko kad mi se desi da imam "savršenu" viziju kad počinjem crtati, a ponekad je nemam uopće. Puno mojih slika počinju kao "švrljotine" i tek kasnije postaju pravi crteži. No, ponekad imam vrlo jasnu sliku u glavi i prije nego što počnem crtati. Pokušavam to izbjeći, jer u većini slučajeva slike ne ispadnu ni slične onome što sam zamislila i razočaram se. Radije slikam prema osjećaju - pokušavam prikazati emociju na slici - tek tada krećem prema čistoj i jasnoj ideji kako bi to trebalo izgledati. Neke od mojih najboljih slika nastale su kao mrlje boja koje sam polako razvijala u nešto drugo. To je način na koji najviše volim raditi. Ponekad, dok radim na slikama, dobijem viziju kakav bi trebao biti željeni rezultat. Ali tada je već karakter slike zadan. Možda je to razlog zašto imam problema s većim prizorima. Rijetko kad crtam nešto drugo osim portreta ili već poznatih stvorenja ili predmeta - zato što jednostavno ne uspijevam dobiti istu "mekoću" na takvim slikama. Ispadaju jednolične i dosadne, barem u mojim očima, i često izgubim motivaciju na pola puta. Pretpostavljam da je to moja najveća slabost u mom radu.
Redovan ste posjetitelj Sijun foruma. Što Vam ti forumi znače, kako su utjecali na Vaš rad i koje njihove aspekte volite/ne volite? Provodite li puno vremena online?
Sijun forumi dali su mi priliku da dođem u kontakt s potpuno novom grupom ljudi. Prije njih, ljudi s kojima sam bila u kontaktu nikad ne bi kritizirali moj rad niti mi davali ikakav feedback. Na Sijunu sam srela ljude koji mi se nisu bojali reći što ne valja na mojim slikama i to mi je uistinu bio korak naprijed. Vjerujem da su se mojim posjećivanjem Sijuna moji radovi popravili.
Na Sijun forumima odnedavno imamo nekih problema. No mislim da je to samo privremeno, a budući da mi Sijun više nije jedini izvor kritike i okupljalište umjetnika (posjećujem i druge forume, a napravila sam i svoj vlastiti - Enayla.com) mogu se nositi s tom činjenicom i tim problemima. Nadam se da će se stvari izgladiti, jer volim to mjesto i uistinu se divim nekim ljudima koji tamo redovito postaju.
I da, provodim puno vremena online, možda i previše. No feedback i inspiracija koju sam pronašla online odvela je moj rad nekoliko koraka naprijed i zato u tome ne vidim ništa loše.
… i slobodno dodajte bilo što drugo što će nam pomoći da bolje razumijemo Vaš rad.
Mislim da je jedna od mojih najjačih strana to što mi se vrlo često ne sviđaju moje slike. Ja sam uistinu svoj najgori kritičar i ponekad sam u stanju rastavljati svoje slike na sastavne dijelove, sve dok se ne počnem osjećati prilično jadno. To možda ne zvuči kao pozitivna osobina, ali to mi pomaže da jasnije vidim stvari. Kad bi mi se uvijek sviđalo sve što napravim, ne bih nikad uvidjela greške, niti bi ikad napredovala. Pokušavam na sve gledati s najgoreg mogućeg gledišta i tada ući u cijelu stvar i otkloniti stvari koje stvarno loše izgledaju.
 07.08.2003 15:34 |
7  |
|
